Iztok Šušterčič, građevinski inžinjer, voditelj projekata tvrtke CBD d.o.o. iz Slovenije koja se specijalizirala za projektiranje drvenih struktura koje su otporne na potrese. Od 2014. Šušterčič vodi i istraživački projekt na Fakultetu za građevinarstvo i geodeziju pri Sveučilištu u Ljubljani, a u ožujku je održao predavanje polaznicima Green building professional edukacije na temu „Održive drvene konstrukcije u zelenim zgradama“.
Drvo kao materijal za gradnju postaje sve popularnije. Najnoviji trendovi uključuju izgradnju drvenih konstrukcija višekatnica, pa čak i nebodera s dvadeset ili trideset katova. U prednosti ovog prirodnog i ekološki prihvatljivog materijala uputio nas je Iztok Šušterčič, građevinski inžinjer, voditelj projekata tvrtke CBD d.o.o. iz Slovenije koja se specijalizirala za projektiranje drvenih struktura koje su otporne na potrese. Od 2014. Šušterčič vodi i istraživački projekt na Fakultetu za građevinarstvo i geodeziju pri Sveučilištu u Ljubljani, a u ožujku je održao predavanje polaznicima Green building professional edukacije na temu „Održive drvene konstrukcije u zelenim zgradama“.
Drvo kao materijal može se upotrebljavati u različitim oblicima. Koji su to?
Za razliku od klasičnih građevnih materijala, drvo se u gradnji može upotrijebiti u mnogim oblicima. Iz perspektive elemenata zgrade, čelik manje varira u razredu snage i gredama presjeka. Osnovni okvir može se kombinirati s dijagonalnim ojačanjima i tu sve završava. Isto je s betonom, gdje obično govorimo o okviru zidne strukture i razredu jačine betona. Različitost oblika drvene građe počinje u šumi, s vrstama drva. Nisu sve prikladne za upotrebu u strukturnim elementima, ipak, zamjetno velik broj njih jest. Osim toga, drvena građa može se upotrebljavati u svojem masivnom obliku ili izrezana na daske koje se međusobno zalijepe, režu u furnir i ponovo lijepe zajedno. Lijepljenje može biti paralelno ili u križ; komponente i vrste drvene građe mogu se kombinirati kako bi se stvorili hibridni elementi itd. I svi oni imaju specifična svojstva, tako da projektant treba imati dosta iskustva da bi ih optimalno upotrijebio.
Koje su osnovne značajke održivosti drvenih konstrukcija u graditeljstvu?
Drvene su strukture na neki način jedine stvarno održive strukture. Drvo je jedini materijal koji pohranjuje CO2, točnije dvije tone po kubičnom metru ako uključimo efekt zamjene. A količina energije koja je potrebna da bi se drvo učinilo elementom za gradnju vrlo je mala u usporedbi s klasičnim materijalima. Primjerice, za proizvodnju cementa ili čelika potrebne su ogromne količine energije. Drvo je samo po sebi izolator, ugodno je i toplo na dodir. A moderna održiva drvena konstrukcija može izgledati jednako moderno i u trendu kao bilo koja druga.
Postoje li neke preporuke kad je riječ o klimatskim uvjetima, npr. koje je drvo i koji oblik najprikladniji za hrvatsko planinsko, a koji za nizinsko područje?
Vanjska upotreba drva ovisi o vrsti drva i njegovoj izloženosti vanjskim utjecajima. To se najčešće određuje prema količini vlage koju drvo prima tijekom vremena. Ipak, ne ovisi toliko o mikroklimi – odnosno o tome je li riječ o planinama ili nižim područjima, nego više općenito – ovisi o tome je li izloženo kiši ili nije, može li se brzo osušiti ili će ostati dugo mokro. Pouzdano je načelo tzv. koncept “kišobran i čizme”, koji u osnovi znači da trebamo držati drvo suhim izvana postavljanjem izbočenog krova i sprečavanjem izravnog kontakta drva sa zemljom. To se vrlo često prakticira u zaštiti drvenih fasada. Naravno, mogu se upotrebljavati otpornije vrste drva, poput hrasta i bagrema. Oni se mogu nositi s vlagom bez poteškoća. No to su i skuplje vrste drva. Ali ako je drvo zaštićeno od utjecaja okoline, uopće nema posebnih zahtjeva.
Drvene kuće nisu uobičajene na moru. Jesu li one ikako prikladne za priobalno područje?
Možda nisu tako uobičajene danas, no ne smijemo zaboraviti da su zgrade u Veneciji zapravo izgrađene većinom od drva. A da ne spominjem da stoje na drvenim stupovima uronjenima u vodu. Drvena građa zapravo je izvrsna za priobalna područja, osobito ona masivna, kao što je križno laminirano drvo, ili ako je toplinska izolacija na bazi drva primijenjena na zgradi. Drvena građa i njezini proizvodi imaju vrlo visoku specifičnu toplinu i zbog toga su, suprotno od općeg mišljenja, izvrsni za vruće ljetne dane i drže kuću hladnom. Ali drvena konstrukcija još je bolja za otoke, gdje nema betonara i većina prijevoza obavlja se trajektima. Montažna nosiva konstrukcija od križno laminiranog drva može se izgraditi u jedan ili dva dana. Krov mora biti izrađen brzo kako bi štitio od kiše, ali sve ostale faze tada je stvarno lako završiti.
Koje su najčešće pogreške pri gradnji drvenih kuća?
Drvena građa izvrstan je materijal, ali ako nije projektirano i građeno ispravno, ona može uzrokovati probleme. Izvor većine problema jest voda. Ako je krovište loše izvedeno, ako su detalji loši ili je kalkulacija fizike zgrade loša, voda može prodrijeti u konstrukciju i ostati tamo. Ako se ne isuši, obično uzrokuje probleme. Ako se to dogodi na tamnom i vrućem mjestu, problemi su još veći. Pogreške često nastaju i zbog loših statičara i mogu dovesti do nepotrebnih deformacija ili, u najgorim slučajevima, do pada elemenata. Najsigurniji način da ulagač to izbjegne jest da izabere iskusnog projektanta i specijaliziranu graditeljsku tvrtku. Drvene strukture zahtijevaju mnogo više preciznosti, ali i daju puno zauzvrat.
U svijetu je postao trend izgradnje drvenih višekatnica? Što je utjecalo na to?
Kombinacija različitih utjecaja. Općenito visoka svijest o okolišu i zeleni pokret početkom 21. stoljeća puno su pomogli. Međutim, to je povezano i s razvojem križno laminirane drvene građe, s većim površinama stanova zahvaljujući tanjim zidovima i bržom izgradnjom – samo devet umjesto 29 tjedana za osmerokatnicu i udobnijim životnim uvjetima za stanare. Trenutačno se u Norveškoj gradi zgrada od četrnaest katova, a već postoje i projekti za zgrade s 20, 30 i 40 katova.
Kao stručnjak za statiku, kako gledate na njihovu stabilnost?
Puno je istraživanja provedeno u tom području u proteklih deset godina, tako da ne sumnjam u njihovu stabilnost. Ipak, nisam za to da se povećava njihova visina samo zbog obaranja rekorda. Na neki način to pomaže promociji drvene građe kao konstrukcijskog materijala koji može parirati čeliku i betonu. Kad ljudi vide takve primjere, razumiju da ako zgrada s četrnaest katova može biti izgrađena od drva, i njihova obiteljska kuća mora biti prilično sigurna. Ali općenito podupirem racionalnu gradnju. Kad je riječ o drvenoj građi, to znači izgradnju zgrada od pet do šest katova. Zaštitu od požara lakše je osigurati, okomiti pritisak na drvenu oblogu još nije prevelik, a kvaliteta života općenito je bolja nego u velikim neboderima.
Recite nam još malo o trendovima gradnje drvom i različitim primjenama u gradnji.
Općenito, drvena se građa koristi više nego ikad, osobito za škole, vrtiće, skladišta, poslovne zgrade, javne strukture itd. Čak i za garaže. Često se ostavlja vidljivom jer je ugodna za oko i dodir. Drvena građa prošla je dug put u posljednjih dvadeset godina.
Možete li nam navesti neke zanimljive primjere novih građevina od drva na kojima ste radili?
U našoj tvrtki projektirali smo većinu kompleksnih drvenih struktura u Sloveniji u posljednjih devet godina; najveću po volumenu, najveću drvenu konzolu i dr. Često upotrebljavamo križno laminirano lijepljeno drvo jer arhitektima daje slobodu za smjelije oblike. Drvenu građu nastojimo upotrijebiti gdje je superiornija u odnosu na druge materijale; u nadogradnji zgrada, osobito na seizmički aktivnim područjima. Svojom malom masom ona dodatno previše ne opterećuje zgradu koja se time može povećati za pedeset posto i više, bez ikakve intervencije u originalnoj strukturi. Zadovoljstvo mi je reći da su naša nastojanja u tom području prepoznata, a posljednjih godina i nagrađena.
Može li moderna drvena zgrada dobiti LEED, BREEAM ili neki drugi međunarodni certifikat zelene gradnje?
Naravno. No ti se standardi odnose na nekoliko aspekata zgrade. Oni ne uzimaju u obzir samo emisije CO2 nego i podrijetlo materijala i njihovih komponenta, materijala nosive konstrukcije, završnih slojeva, namještaja itd. Obuhvaćaju i socijalne aspekte strukture i mnoge druge detalje kojih se ne sjetimo odmah. Problem je s tim certifikatima što zbog sustava bodovanja mogu biti nagrađene i ne tako energetski učinkovite zgrade.
Može li se drvo upotrijebiti pri obnovi zgrade kako bi zamijenilo neki dosadašnji materijal?
Naravno, drvena građa jedan je od najboljih izbora za obnovu, nadogradnju ili renovaciju. Lagana je i kao što sam već rekao, ne stvara veliki pritisak na strukturu. Može se montirati s milimetarskom preciznošću i lako je raditi s njom. Klijenti ne trebaju čekati da se osuši kao kod gradnje betonom ili kod zidanja.
Kolika je upotrebna vrijednost moderne zgrade od drva?
Može li ona trajati pedeset godina?Nova struktura predviđena je da traje najmanje pedeset godina. To je također razdoblje odgovornosti projektanta. Ako je drvena građa zaštićena od vlage, može trajati doslovno zauvijek. Moderne drvene strukture imaju očekivani životni vijek kao i bilo koje druge. Čak i ako je drvo izloženo, može biti zamijenjeno, kao npr. fasada. Postoji više slučajeva sakralnih građevina koje su stare oko osamsto godina, a potpuno su izgrađene od drvene građe i još imaju više od trideset posto originalnog materijala.
Što je to XLAM Jacket?
XLAM Jacket komercijalno je ime za seizmički i energetski sustav za obnovu koji smo razvili i patentirali u našoj tvrtki. Izrađen je od križno laminiranih lijepljenih drvenih (XLAM) ploča i stavlja se s vanjske strane stare, seizmički nesigurne i toplinski neizolirane zgrade. To je u osnovi montažni fasadni sustav koji se lako postavlja na zgradu, a rješava problem gubitka energije i istodobno pruža sigurnost od potresa. Ljudi se čak ne moraju iseliti za vrijeme instalacije. Teško je vjerovati da se drvo može upotrijebiti za ojačanje betonske ili zidane građe protiv potresa, ali mi smo to testirali – i djeluje.
IZVORNIK: www.zelenazona.hr