Montažna je kuća princip gradnje za kojeg su još nedavno govorili da po tradiciji ne spada u naše podneblje. Što više, dvoumili su se obzirom na njezinu trajnost, stabilnosti itd.
Usprkos svim nedoumicama, trend izgradnje montažnih kuća je u zadnjih nekoliko godina strelovito rastao. Prije svega se je montažna gradnja pokazala kao primjereno rješenje u slučajevima kada investitori nisu imali puno vremena na raspolaganju za dogovore s raznim obrtnicima niti da dugu masivnu gradnju. Izabrati su trebali odgovarajuće temelje na koju će kuću postaviti. Kakvi su uopće kriteriji izbora najprimjerenijih oblika temeljenja?
1. TEMELJENJE, KOJE OMOGUĆUJE NISKO ENERGETSKU GRADNJU
Zbog principa niskoenergetske gradnje i želje za snižavanjem troškova temeljenja, u dosadašnjoj praksi se već uveliko primjenjuje temeljenje na ploči. Ovaj princip je vrijedio i za montažne kuće, kod kojih je to ujedno i jedini masivni dio, koji se u cijelosti izvodi na gradilištu.
2. TEMELJENJE, KOJE OMOGUĆUJE ZAŠTITU OD POTONUĆA ILI KLIZANJA USLIJED POTRESA
Po broju i jačini potresa tlo Hrvatske spada među aktivnija trusna područja. Montažnim kućama u prilog govori njihova mala masa, koja je i do pet puta manja u usporedbi sa zidanim kućama. S druge strane, zbog njihove male težine lako dođe do klizanja i oštećenja instalacija i hidroizolacije. Sanacija takvih šteta je gotovo nemoguća, zato ima smisla temeljiti na način koji omogućuje zaštitu od potonuća ili klizanja građevina, uslijed potresnih sila.
3. TEMELJENJE, KOJE OMOGUĆUJE AKUMULACIJU ENERGIJE I SPRJEČAVA NASTANAK TOPLINSKIH MOSTOVA
Kod temelja je vrlo važno da se toplinska izolacija ne ugrađuje s njihove gornje, tople strane, nego ispod njih. Time se omogućava da toplinska energija akumulirana u masi betonske ploče ostaje što dulje u njoj, i da se, kad se isključi grijanje ta akumulirana energija vraća u prostor. Osim toga je na taj način omogućeno da toplinska ovojnica teće kontinuirano s vanjske strane građevine, kako u tlu, tako i dalje na vanjskim zidovima. Time se izbjegava nastajanje tzv. toplinskih mostova, koji nastaju na mjestima velike razlike temperature. Na tim se dijelovima kondenzira vlaga, koja dalje pogoduje nastajanju plijesni.
4. TEMELJENJE KOJE OMOGUĆUJE ZAŠTITU OD PLINA RADONA
Ispod temeljne ploče trebamo omogućiti i ugradnju membrane koja ne propušta plin poput radona. Provjerite koja su to problematična područja.
5. TEMELJENJE, KOJE OMOGUĆUJE SPRJEČAVANJE SLIJEGANJA USLIJED SMRZAVANJA ZEMLJE ISPOD GRAĐEVINE
Poteškoće sa smrzavanjem smo u prošlosti rješavali tako, da smo temelje pri gradnji ukapali u zemlju ispod zone smrzavanja. Obzirom da se taj način temeljenja ne uklapa u principe niskoenergetske gradnje, moramo ovaj problem rješavati na drugi način.
Temeljna ploča, izvedena na temeljnom jastuku, je temeljenje, koje ispunjava sve ovdje nabrojene kriterije i stoga je sigurno i najprimjerenije.
Kako bismo ugodili svim nabrojenim kriterijima, imamo mogućnost temeljenja na ploči koju možemo izolirati po principu SEISMIC temeljnog jastuka. To je sustav koji je posebno razvijen za potresno ugrožena područja, a koji ima dokazanu nosivost za dinamička opterećenja potresnih sila. Između pojedinih slojeva u slučaju potresa ne dolazi do klizanja, niti smicanja, jer su međusobno slijepljeni. Osim toga je u SEISMIC temeljnom jastuku hidroizolacija zaštićena između dva sloja toplinske izolacije od XPS-a. Na taj je način hidroizolacija zaštićena ne samo od mogućih mehaničkih oštećenja pri ugradnji, ili kasnijem slijeganju zgrade, nego i od pritiska podzemnih voda.
Takvo nam rješenje zaista omogućava kontinuirani nastavak toplinske ovojnice zgrade od elemenata montažne kuće do elemenata ispod temeljne ploče koji su prethodno izvedeni na samom gradilištu. Što više, s temeljnim jastukom sprječavamo opasnost od smrzavanja tla na samom rubu građevine, tako da izoliramo dio tla oko kuće. (energyshield.hr)
Članak preuzet sa stranice energyshield.hr, FIBRAN