Ovih dana Vlada RH predstavila je plan izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća prema kojemu bi budući vlasnici uz propisanu kvadraturu (55, 70 i 85 m2 iskoristive stambene površine) mogli birati između nekoliko tipova gradnje: drvene montažne konstrukcije, montažne suhe gradnje i klasične zidane.
Koju vrstu rješenja odabrati?
S obzirom da je riječ o tipskim kućama za koju država osim protupotresnih vrijednosti propisuje standarde konstrukcijskih rješenja (sa naglaskom na debljinu zida i energetsku učinkovitost) za očekivati je da će Središnji državni ured (kao nadležno tijelo Vlade RH zaduženo za aktivnosti obnove) štedjeti u svakom segmentu, što aktualizira pitanje usporedne kvalitete i dugoročnu isplativost.
O čemu se radi?
Sasvim je sigurno da pretrpljena direktna materijalna šteta nije jedina posljedica koje je potres ostavio u naslijeđe stanovnicima pogođenim ovom nepogodom. Mnogi su ostali bez posla i proći će još puno vremena dok se ljudi ekonomski ne oporave za povratak u stari život.
Nema nikakve sumnje da će sva tri ponuđena rješenja zadovoljiti protupotresne standarde (ukoliko se budu poštivala sva pravila građevinske struke). No svakako treba voditi računa i o drugim uvjetima od kojih su najvažnija dva:
1. Energetske učinkovitosti.
2. Brzine gradnje
U tom pogledu sva tri ponuđena tipa gradnje zadovoljiti će osnovne standarde, no sasvim je sigurno da ih upravo ove karakteristike svrstavaju u poretku vrijednosti, pri čemu je montažna drvena gradnja i montažna suha gradnja (klasične montažne kuće) zasigurno u prednosti u odnosu na klasičnu zidanu gradnju.
Naime, da bi se zidana kuća dovela na istu razinu protupotresne otpornosti i energetske učinkovitosti kao drvene i klasične montažne kuće treba utrošiti znatno više novca po samom objektu. Malo je vjerojatno da će država, ograničena proračunskim sredstvima, biti toliko galantna i pristati na tako povećani izdatak.
Dakle već u startu možemo biti sigurni da su drvene kuće i klasične montažne kuća daleko bolji izbor. Ako pri tome još pridodamo brzinu gradnje (cca 3 mjeseca) i vremenski period od završetka do useljenja (odmah isti dan po završetku) onda je računica kristalno jasna.
Sada je još ostao izbor: drvene kuće ili klasične montažne?
Na ovo pitanje je nešto teže dati decidirani odgovor, zato jer su razlike sa stanovišta kriterijskih vrijednosti koje smo naveli gotovo zanemarive, stoga odgovor na ovo pitanje prepuštamo izvođačima kuća da svatko od njih iznese svoje argumente. Jer, gledajući sa našeg stanovišta, koju god varijantu odbrali – ne možete pogriješiti.
No, ako ste baš neodlučni, prilikom izbora zatražite točan podatak o vrijednosti koeficijenta prolaska topline zidnih stijenki, podova i staklenih površina. S obzirom da troškove gradnje pokriva država, radi uštede u cijeni kuće (a država će sigurno štedjeti na svakom detalju) moguće su i značajnije oscilacije u standardiziranom rasponu ovih vrijednosti.
Redakcija
More Stories
Majstori HONKE – posao za pet!
Popust od 10 % na sve montažne kuće ugovorene na sajmu STELA HAUS – 22. do 24. rujna.
DOMUSplus na sajmu PromoArh 20.-22.09 u Poreču i ArhiBau 26.09 – 01.10. u Zagrebu