Prekrasne, stabilne drvene građevine u Europi postaju standard, dok su kod nas ljudi još uvijek oprezni kada planiraju gradnju jer im se drvo čini nesigurno. Koliko su u krivu, objasnilo je nekoliko stručnjaka – građevinara, arhitekata i inženjera šumarstva na Kongresu o novim tehnologijama u gradnji drvom (objavljeno 13. 05. 2009. op. ur.).
Živjeti u kući od drveta zasigurno znači da si siromašan i da ti je dom stara, oronula straćara. Pogrešno? Definitivno. Drvo kao građevinski materijal još se nije potpuno riješio predrasuda koje se uz njega vežu, no sve više ljudi shvaća njegove mogućnosti, kako estetske tako i konstrukcijske.Prekrasne, stabilne drvene građevine u Europi postaju standard, dok su kod nas ljudi još uvijek oprezni kada planiraju gradnju jer im se drvo čini nesigurno. Koliko su u krivu, objasnilo je nekoliko stručnjaka – građevinara, arhitekata i inženjera šumarstva na prošlotjednom (objavljeno 13. 05. 2009. op. ur.) Kongresu o novim tehnologijama u gradnji drvom.
Strah vlasnika
Profesorica na Građevinskom fakultetu Vlatka Rajčić i sama se, radeći kao projektantica, susrela sa strahom budućih vlasnika koji su se bojali kako će se zgrada ponašati u slučaju požara ili potresa.
– Drvo je protupožarno gotovo najbolji građevni materijal. Ono je, dakako, zapaljivo, ali ono gorenjem stvara zaštitni pougljeni sloj koji slabo provodi toplinu pa tako zapravo u slučaju požara drvo samo sebe štiti – objašnjava Rajčić. Drvene konstrukcije jako se dobro ponašaju i u slučaju potresa. Testovi i iskustva iz Japana i SAD-a pokazali su da drvene konstrukcije mogu podnijeti katastrofalne potrese uz minimalna oštećenja.
Mala vlastita težina
-Prednost drvenih građevina u slučaju potresa su mala vlastita težina, duktilni spojevi i općenito simetrična geometrija građevine – ističe Rajčić.
Niz predrasuda i zabluda koje ljudi imaju prema gradnji drvom pobijaju i podaci o energetskoj isplativosti. Od svih građevinskih materijala upravo je drvo energetski najisplativije jer se za njegovu obradu troši najmanje energije. Sječom i obradom drva potroši se približno 30 kWh/m3, a za željezo i beton potrebno je 10 posto više.Za gradnju drvom dobro planiranje i konstrukcija od neprocjenjive su važnosti, ističe Hrvoje Turkulin sa šumarskog fakulteta. – Ja volim reći da se kamena kuća crta, a drvena konstruira. S obzirom na to da je drvo u svojoj prirodi nepostojano, njegova građevinska postojanost mora se osigurati pravilnim izborom materijala, oblikovanjem elemenata zgrade, konstruiranjem detalja i primjerenom površinskom obradom. Nakon gradnje bitno je, dakako, održavanje – kaže Turkulin.
Bezbroj mogućnosti
Austrijski arhitekt Werner Nussmuller, koji radi u uredu Seewood, autor je nekih od najljepših i najzanimljivijih drvenih građevina u Austriji.
– Prvo se moramo riješiti predrasude da je drvo namijenjeno sirotinji, a ljudi moraju shvatiti da su njegove estetske i građevinske mogućnosti nebrojene. Međutim, onaj tko se odluči za gradnju drvom treba paziti na održavanje jer će mu inače zgrada izgledati “sirotinjski” – navodi Nussmuller.
Još jedna od prednosti drva pred drugim materijalima je njegova prirodnost. Ugodno miriše, higijensko je i elastično, a zatvorene prostore prirodno klimatizira. U drvenim se zgradama ista temperatura zraka osjeća za dva stupnja višom, zbog čega se štedi na troškovima grijanja. Osim toga drvo regulira vlažnost zraka i omogućuje udobnu i ravnomjernu klimu zatvorenog prostora.
Možda vam se čini da ćete u drvenoj kući čuti sve što se događa u susjednim prostorijama, jer mala masa drveta ne izolira dovoljno širenje zvukova. Međutim, i tom se problemu može stati na kraj elastičnim oplatama zidova i podova koji apsorbiraju zvukove i smanjuju njihov prijenos zrakom, objašnjavaju građevinari.Montažne kućeIako drvo samo po sebi nije jeftin materijal, arhitekt Nussmuller ističe da brza gradnja pridonosi snižavanju troškova, a zbog “pasivnog” načina gradnje i režijski su troškovi kasnije niži. Upravo se zato i grade montažne kuće na osnovi drvenih konstrukcija.
Ekološka dvojba
Jedna od čestih predrasuda jest i to da je gradnja drvom zapravo ugrožavanje prirode. Međutim, nije tako. Većinu će iznenaditi sljedeći podaci: Šuma u samo jednoj sekundi proizvede otprilike kubični metar drva, a 37 posto površine Hrvatske prekriveno je šumama. Drva ima sve više jer se siječe jedva dvije trećine godišnjeg prirasta. Ostatak povećava hrvatske zalihe drva i na taj se način osiguravaju dovoljne količine drva i za generacije koje dolaze.
11 istina o gradnji drvom
– Drvo je najbolji prirodni izolator (šest puta bolji izolator od cigle, a 15 puta bolji izolator od betona)
– Drvene konstrukcije ne sprečavaju prolazak Zemljinih magnetskih silnica, koje su važne za čovjekovo zdravlje
– Drvo sa svojom gustoćom od 400 do 800 kg/m3 čak je pet puta lakše od betona, čija gustoća iznosi 2500 kg/m3, pa je puno lakše za transport
– Drvo debljine 3 cm ima toplotnu izolaciju kao 45 cm betona ili 18 cm opeke
– Drvo u sebi sadrži određenu količinu vlage te je zato teže zapaljivo nego ostali suhi materijali
– U slučaju požara drvo prenosi 10 puta slabije toplinu isijavanja nego beton, a čak 250 puta nego čelik
– U slučaju požara vatrogascima je dopušten dulji boravak unutar drvene kuće nego unutar betonske
– Drvo je zdravo, ne emitira radioaktivno zračenje, štetne plinove, alergijsku prašinu i statički elektricitet
– Drvo je lako za obradu i montiranje i pa je vrijeme gradnje veoma kratko
– Drvo se lako kombinira s drugim materijalima
– Miris i toplina drveta pružaju neponovljiv ugođaj življenja!
Lana Mindoljević
Jutarnji list