RADMAN HOMES

Autorski članak

Je li krajnje vrijeme da počnemo razmišljati o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na životno okruženje? – IHF27

Unazad nekoliko dana sudjelovali smo na 27. Međunarodnoj konferenciji o drvenim konstrukcijama (IHF) na Holzbau Forum Innsbruck 2023., najvećoj globalnoj konferenciji o masovnoj gradnji drvetom. U nastavku donosimo pregled najvažnijih tema, inicijative i poneke zabrinjavajuće zaključke o kojima svi skupa trebamo promisliti želimo li naš planet održati pogodnim za život.

Najveći izazov – klimatske promjene i utjecaj na zagrijavanje atmosfere

Klimatske promjene i s njima povezano povećanje globalne prosječne temperature mogu se izmjeriti i osjetiti. Koliko god to mnogi negirali, iz godine u godinu, svjedoci smo tih promjena i u Hrvatskoj – sve češće se suočavamo sa poplavama, sušama, ledenim kišama, orkanskim vjetrovima itd., koji su rezultat klimatskih promjena.

Sve navedeno u velikoj mjeri uzrokuje čovjek, koji sa željom za materijalnim dobitkom uništava okolinu u kojoj živi. Intenzivnom eksploatacijom fosilnih goriva i proizvodnjom energetski intenzivnih materijala (cement, čelik, aluminijum, plastika) u atmosferu se ispuštaju staklenički plinovi, a što kao rezultat daje remećenje Zemljine ravnoteže.

Kako bi izbjegli katastrofu, moramo djelovati odlučno i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Kako građevinska industrija može doprinijeti smanjenju CO2?

Ključno je istražiti održive alternative u građevinskoj industriji. Drvena gradnja pokazala se obećavajućim rješenjem koje nudi brojne prednosti u borbi protiv klimatskih promjena. Korištenjem drveta kao primarnog građevinskog materijala možemo značajno smanjiti svoj ugljični otisak i promovirati korištenje obnovljivih izvora energije.

Važnost drvene konstrukcije leži u njenoj sposobnosti izdvajanja ugljičnog dioksida iz atmosfere. Za razliku od tradicionalnih građevinskih materijala kao što su beton, čelik, cigla, kamena i staklena vuna, koji značajno doprinose emisiji stakleničkih plinova tijekom proizvodnje, drvo djeluje kao spremnik ugljika. Drveće apsorbira CO2 tijekom svog životnog vijeka, pohranjujući ga unutar svojih vlakana čak i nakon što se posiječe u građevinske svrhe.

Dodatni doprinos je taj što je za izgradnju drvenih kuća potrebno nekoliko puta manje energije u usporedbi s tradicionalnim materijalima od koji gradimo.

U konačnom obračunu jedan kubični metar ugrađenog drveta doprinosi smanjenju CO2 u atmosferi za dvije tone, dok kubični metar armiranog betona kućnih koncentracija CO2 povećava nekoliko puta.

Slikovito rečeno; drvena kuća prosječne veličine, opremljena drvenim namještajem u svom šezdesetogodišnjem životnom vijeku skladištit će otprilike 50-70 tona CO2.

Ako bi na razini Europe povećali broj novoizgrađenih drvenih kuća za samo 10%, za godinu dana bi se emisija CO2 smanjila za nevjerojatnih 25%. (izvor: Zeda).

Nadalje, korištenje drveta u građevinskim projektima nudi prednosti energetske učinkovitosti. Drvo ima izvrsna izolacijska svojstva, smanjujući potrebu za pretjeranim sustavima grijanja ili hlađenja i time smanjujući potrošnju energije tijekom vremena.

Dakle, ako smatrate da smanjenje ugljičnog otiska nije važno, hoćete li se složiti da nije važno ni imati manje troškove grijanja i hlađenja kuće? Vjerojatno nećete jer naposljetku svi težimo manjim troškovima života.

Jesmo li ograničeni drvetom kao resursom?

Pitanje koje se samo od sebe nameće – imamo li dovoljno drveta kako bi u potpunosti prešli na gradnju drvenih montažnih kuća i zgrada?

Odgovor je – imamo. Drveću su za rast potrebni sunce, voda, zrak i tlo, a nakon što su posađena ne zahtijevaju gotovo nikakva ulaganja.

Drvo je obnovljivi resurs kojim se može održivo upravljati i koje se može sjeći bez prekomjernog iscrpljivanja šuma. To osigurava da će i buduće generacije imati pristup ovom vrijednom građevinskom materijalu bez da ugrozimo bioraznolikosti ili napravimo kontraefekt – posiječemo previše šuma. Dodatna činjenica kada pričamo o šumama je da ih imamo lokalno, okruženi smo njima – nema potrebe da se građevinski materijal tisućama kilometara vozi do tvornice ili gradilišta pa i na taj način indirektno smanjujemo proizvedeni CO2 prilikom transporta.

Većina razvijenih europskih zemalja prihvatila je drvenu gradnju, je li Hrvatska spremna?

S jedne strane, razvijenije i više ekološki osvještene europske zemlje već odavno forsiraju drvenu gradnju koja se pokazala održivom, a s druge strane imamo primjer Hrvatske koja tek unazad par godina počinje prihvaćati drvenu gradnju kao ravnomjernu alternativu tradicionalnoj gradnji.

Zašto je to tako? Prvenstveno, prijelaz je teško napraviti bez kvalitetne podrške same države koja u ovom trenutku izostaje, ali isto tako važno je da educiramo naše prijatelje, susjede, bake i djedove odnosno stanovništvo kako bi shvatili koje sve benefite drvo ima te kako bi prihvatili drvenu gradnju kao logičan odabir.

Čisti primjer da je drvena gradnja pouzdana i održiva proizlazi iz činjenice da 2025. godine u Stockholmu kreće izgradnja „drvenog grada“ – najvećeg svjetskog projekta urbane gradnje od drveta, koji će se pružati na impresivnih 250 000 m2 te se sastoji od 2000 drvenih kuća te 7000 poslovnih prostora.

Što zaključiti iz svega ovoga?

Kako dublje ulazimo u razumijevanje važnosti drvene konstrukcije u naporima za zaštitu klime, postaje očito da prihvaćanje održivih građevinskih materijala nije samo ekološki odgovorno, već i ekonomski isplativo. Integracija drveta u naše arhitektonske prakse predstavlja priliku za inovacije i napredak prema zelenijoj, sigurnijoj budućnosti.

U suprotnome, ako kao zajednica ništa ne poduzmemo, hoće li zadnja stvar koju ćemo izgraditi biti Noina arka?

PRENIJETO SA STRANICE RADMAN HOMES