Ekstremne prirodne nepogode uvijek su povod tematskih diskusija o sigurnosti građevina u datim uvjetima, poglavito u područjima izloženim snažnim udarima vjetra i pojačanim seizmičkim aktivnostima. Razorne štete koje u takvim prilikama nastaju na stambenim objektima iz sasvim razumljivih razloga samo još više produbljuju strah kod običnih građana. Stanovnici Hrvatske i susjednih zemalja ovih dana svjedoče kataklizmičkim prizorima orkanskih nevremena koja su na svome putu poharala sela i gradove, uzrokujući golemu materijalnu štetu na stambenim objektima i stradavanje ljudskih života. Kao tematski portal očekivano smo izloženi upitima građana o ponašanju montažnih kuća pri jakim udarima vjetra, što mnoge asocira na poznatu narodnu bajku o Tri praščića.
No prije nego što krenemo u pedagošku rekonstrukciju ove bajke potrebno je razjasniti da je sustav montažne gradnje samo vrsta građevinske tehnologije koja u datim uvjetima podliježe svim građevinskim propisima i jednakim standardima kao i svaka druga zidana i betonska zgrada. I kada uspoređujemo prednosti i mane pojedine vrste sustava nikada ne radimo usporedne kalkulacije sa stanovišta opće sigurnosti (jer sve kuće prema postojećim standardima moraju biti jednako sigurne), nego varijacije u pogledu ekonomičnosti troškova na razini istih standardnih mjera. Konkretno, jedna pasivna zidana zgrada koštati će puno više nego pasivna montažna, a i gradnja će trajati duže. Stoga se montažni način gradnje uzima u cijelom svijetu kao najrazvijeniji oblik građenja, neupitnih mogućnosti u pogledu sigurnosti i kvalitete stanovanja – pa bi sa stanovišta građevinske struke ona zidana kuća u spomenutoj priči o zločestom vuku i tri nesretna praščića jednako tako mogla biti montažna…što bi u vremenskom odmaku poimanja suvremene gradnje bilo aktualnije.
Ali idemo na konkretno.
Najveće brzine vjetra izmjerene u Hrvatskoj
Očekivani udari vjetra i očekivana snaga potresa na određenom području osnovni su parametri koje projektanti-statičari uzimaju u obzir prilikom izrade svakog pojedinog projekta pa tako i montažnih kuća. Da vidimo koje su to jačine vjetra ikada zabilježene na prostoru Hrvatske:
- Prema objavljenim podacima sa portala crometeo.hr, iz 2015. godine, kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj izmjeren je 21. prosinca 1998. godine s Masleničkog mosta, kada je zabilježen udar bure od 248 km/h (69,0 m/s).
- Drugi službeni najjači udar vjetra, također bure, zabilježen je na Paškom mostu, i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h.
- Treći najjači udar bure je izmjeren na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, što se dogodilo za vrijeme ciklone Teodor, 11.11.2013.
- Četvrti najjači udar zabilježen je u Makarskoj i iznosio je 59 m/s, tj 212,4 km/h. Također se radilo o buri.
- Peti najjači udar vjetra u Hrvatskoj je jugo, i to na Palagruži sa 56,9m/s tj. 204,84 km/h.
- Udar bure u Splitu 14.11.2004. godine (ciklona Dorothy) iznosio je 48,5 m/s, odnosno 174,6 km/h. Od većih gradova još vrijedi spomenuti Dubrovnik sa 44,3 m/s tj. 159,48 km/h, Šibenik s 41 m/s, tj, 146, km/h.
Usporedbe sa udarima vjetra u nedavnom nevremenu:
Prema službenim izvješćima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najjači udar vjetra u nedavnom nevremenu zabilježen je u Županji – 180 km/h, slijede Slavonski Brod sa 120 km/h i Velika Gorica 115 km/h.
Jesu li montažne kuće bile spremne na tu jačinu?
Ako sagledamo gore navedene maksimalne vrijednosti jačine vjetra zabilježene u našim krajevima, uz jasnu napomenu da se prilikom proračuna ta sigurnosna vrijednost podiže na još ekstremnije prognoze, sasvim je sigurno da su montažne kuće ovaj ispit položile na daleko većim brzinama vjetra od nedavnih. Položeni testovi tijekom niza nevremenskih oluja na orkanskim udarima vjetra u srednjoj Dalmaciji i Podvelebitskom primorju praktični su dokaz da je moderna tehnologija montažne gradnje dorasla nositi se sa svim izazovima sigurnosti u tako ekstremnim uvjetima. Pri tome treba reći da su prema istim sigurnosnim standardima projektirane i montažne kuće u kontinentalnom području. Što je upravo pokazalo i nedavno nevrijeme u kojem niti jedna montažna kuća nije pretrpjela bilo kavu štetu, o čemu govore i svjedočanstva vlasnika na zahvaćenom području koji to potkrepljuju na vlastitom iskustvu. A to je možda i najinteresantniji izvještaj koji pripremamo u narednim danima.