Jutarnji list: Posavske kuće stare 300 godina: Unatoč starosti ove kuće u potresu nisu pretrpjele nikakvu štetu

Drvo – materijal budućnosti: ekološki, obnovljiv, održiv, dobar izolacijski, protupožarni i protupotresni građevni materijal
Okupili smo tim relevantnih stručnjaka, od kojih neki žive u samoj Petrinji i okolnim mjestima, te ih svakodnevno obilaze, vršeći nadzor i pregled oštećenih građevina. Iznose nam sve prednosti drvene gradnje u odnosu na klasičnu, betonsko-zidarsku.

MARIJAN KAVRAN
Direktor Hrvatskog drvnog klastera obilazio je mjesta pogođena potresom te provjeravao oštećenja drvenih kuća.
DAVOR SALOPEK
Poznati i priznati arhitekt koji živi u Petrinji, a između ostalog sudjelovao je i u izradi priručnika za obnovu tradicijskih drvenih kuća.
HRVOJE TURKULIN
Profesor sa Šumarskoj fakulteta u Zagrebu, koji živi u mjestu Novo Selište, detaljno je upućen u oblike drvene gradnje i svojstva drva.
JURAJ POJATINA
Građevinski inženjer i ovlašteni projektant s licencom za rad na nepokretnom kulturnom dobru s uvidom u stanje na pogođenom području.

Potresni prizori iz Sisačko-moslavačke županije, razrušena mjesta i tužne sudbine ljudi koji su u trenu ostali brz krova nad glavom, malo su koga ostavili ravnodušnim. Ni više od tjedan dana nakon jakog potresa magnitude 6,2, koji je odnio sedam života, tlo ne prestaje podrhtavati, a materijalna se šteta samo zbraja. Uz sva oštećenja, porušene kuće i popadali građevinski materijal, malo tko je primijetio drvene kuće na području epicentra, koje su ostale čvrsto stajati na mjestu, praktički netaknute i nakon takvog razornog potresa.

Nailazi se na njih u samom centru Petrinje, u selu Novo Selište, tri kilometra od Petrinje, u mjestu Brest Pokupski, u Banskom Grabovcu udaljenom 14 kilometara od Petrinje, ali i drugim selima… U većini njih, prema riječima vlasnika i njihovih poznanika, koji su nam prepričali iskustva, nije došlo do značajnijih oštećenja, kuće su se ljuljale, “cviljele”, ali njihovi su spojevi zadržali sve na mjestu. Ipak, uočava se i nekoliko porušenih drvenih kuća, ali uglavnom je riječ o pomoćnim gospodarskim građevinama, koje nisu bile na primjeren način stabilizirane prema pravilima tradicijske gradnje, ili su dotrajale uslijed neodržavanja ili zuba vremena.

Pa ipak, kako neslužbeno saznajemo u krugovima koji ovih dana razmatraju o modelu obnove i gradnje novih kuća na stradalom području, drvo nije među glavnim opcijama. Iz nekih je, samo kod naših stručnjaka u Hrvatskoj znanih razloga, usprkos tradiciji nakon Drugog svjetskog rata, istisnuto u drugi plan, za razliku od Slovenije.

KARAKTERISTIKE

Zašto je drvena gradnja, među kojom su i stoljetne tradicijske drvene kuće, pokazala tako dobru seizmičku otpornost i koje su dodatne prednosti drva? Odgovore na ta pitanja doznali smo od niza relevantnih stručnjaka, arhitekata, profesora i eksperta za drvenu gradnju, koji i sami svakodnevno obilaze potresima pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, a neki od njih i žive na tom području.