Velika protupotresna otpornost jedna je od primarnih vrijednosti kvalitete stambenih jedinica građenih u sistemu drvene montažne gradnje. Upravo ova činjenica montažne kuće svrstava u objekte visoke protupotresne sigurnosti što ih čine superiornim u odnosu na klasičnu zidanu gradnju, za koju je potrebno uložiti puno više novaca da bi se dovela na isti razinu. Dakle tu su stvari, u načelu, potpuno jasne. No, unatoč tome, jedno pitanje još uvijek visi u zraku: Mogu li stanari svih montažnih kuća biti jednako spokojni? U potrazi za odgovorom dali smo si u zadatak istražiti ovo područje i probuditi svjesnost investitora o potrebi da se ovome problemu posveti dovoljno pažnje.
Na ovu temu bilo je već dosta članaka koje smo objavili, gdje prilikom obrade istih nastojimo ponuditi i odgovarajuće rješenje. Dakle u ovom slučaju postoje samo dva mehanizma zaštite kupaca od investicijskog rizika. A to su: kvalitetan nadzor ili izbor pouzdane tvrtke gdje ne postoji bilo kakav rizik od propusta u gradnji kuće koji bi u vrijeme potresa mogli dovesti do neželjenih posljedica. A one su svakako moguće. Zato smo ovu temu htjeli rasvijetliti sa vrhunskim proizvođačima kuća čiji su objekti dokazano sigurni na potres. Stoga smo se obratili na adresu stručnog tima renomirane slovenske tvornice JELOVICA HIŠE koji su i sami nedavno proveli protupotresno testiranje svojih montažnih kuća. O tome razgovaramo sa voditeljem tehnološko razvojnog odjela tvrtke, gospodinom Boštjanom Berom – ujedno i članom znanstvenog tima koji je provodio ovo istraživanje.
Gospodine Ber, za početak krenuti ćemo sa jednim pojednostavljenim primjerom gdje smo si pretpostavili jedan sasvim konkretno zamišljeni scenarij. A on glasi ovako: Imamo dvije arhitektonski potpuno identične montažne kuće u neposrednoj blizini jedna do druge. Prilikom snažnog podrhtavanja tla jedna je prošla bez ikakvih vidljivih posljedica dok se na drugoj naziru znatna oštećenja. Što je moglo poći po zlu?
Hvala na pitanju. Odgovorit ću na nešto drugačiji način, a to su uvjeti koje građevinska konstrukcija mora ispuniti kako bi mogla izdržati potrese i sve druge vanjske utjecaje tijekom cijelog svog životnog vijeka. Prvi uvjet je svakako odgovarajuće projektiranje već u fazi idejnog rješenja. Arhitekt mora uzeti u obzir tlocrtnu i visinsku pravilnost konstrukcije, što znači da imaju prednost svi objekti (ne samo drveni) kod kojih nosivi elementi kontinuirano idu od krova do temelja, te oni kod kojih su gornje etaže poravnate s donjima. Kod tlocrtno i visinsko nepravilnih konstrukcija može doći do koncentracije naprezanja i nepravilnog njihanja konstrukcije, što može rezultirati vidljivim oštećenjima konstrukcije, poput pukotina. Drugi uvjet je odgovarajuće konstruiranje kritičnih pozicija i detalja, koji moraju biti definirani u statičkom proračunu. Također, statički proračun mora uključivati proračun stabilnosti i plan sidrenja objekta. Treći uvjet je precizna izvedba konstrukcije, koja mora biti u skladu s montažnim planom i podložna građevinskom nadzoru koji mora provoditi kompetentna osoba s odgovarajućim znanjem o drvenim konstrukcijama. Sada vam mogu, gospodine uredniče, direktno odgovoriti na vaše pitanje: u slučaju druge kuće i pretpostavke da su korišteni isti građevinski materijali i spojna sredstva, nije ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta. Najvjerojatnije je došlo do problema u fazi detaljiranja spojeva ili u samoj izvedbi. Drveni prefabricirani-montažni elementi sami po sebi imaju dovoljno visoku nosivost, ali ako nisu međusobno odgovarajuće spojeni, može doći do neželjenih deformacija konstrukcije, što se može manifestirati kao pukotine na fasadi.”
Ovdje dolazimo do onog ključnog problema koji se kod nas u Hrvatskoj razotkrio za vrijeme potresa u Petrinji. A to je nedostatak kvalitetnog nadzora gradnje. Naime u tom potresu stradalo je puno novih kuća koje su bile izgrađene nakon Domovinskog rata u sklopu obnove ratom porušenih područja. Što znači da su nadzorni inženjeri totalno podbacili. Doduše, sve kuće su bile zidane, ali veliki propusti u tom segmentu događaju se i kod gradnje montažnih kuća. U tom slučaju, ako izvođač radova nije provjerena firma, vlasnici kuća prepušteni su sami sebi, jer se nadzor obavlja pro forme, za što imamo pouzdanih informacija sa gradilišta. Osim toga, mnogi inženjeri nisu dovoljno educirani kako bi uopće mogli obaviti ovu zadaću kako treba jer nemaju iskustva u ovoj vrsti gradnje. Kakvo je stanje po tom pitanju u Sloveniji?
– Istina, taj problem se pojavljuje svugdje, čak i u Sloveniji. Iako je Građevinskim zakonom kontrola gradnje propisana i obavezna, nije regulirana prema vrsti gradnje. Naime, postoji velika razlika u kontroli klasično građenih-masivnih i drvenih objekata. Zato je kompetentni nadzornik ključan prilikom gradnje drvenih objekata, posebno onih koji se grade bez proizvodnog certifikata. U našem poduzeću Jelovica, uz dugogodišnje iskustvo, također provodimo intenzivna istraživačko-razvojna djelovanja, kojima pratimo nove trendove u području drvene gradnje te odmah ispravljamo manje prikladne ili loše prakse čim ih primijetimo. Velik dio tih praksi proizlazi iz terenskog rada, odnosno montaže, gdje uvijek prisustvuje vođa gradilišta koji svoja zapažanja prosljeđuje razvojnom odjelu i nadzorniku. Međutim, kao što je već rečeno, nadzornici su u većini slučajeva samo djelomično kompetentni za svoj zadatak, zbog čega je naša glavna prednost vlastiti razvoj i kontrola proizvodnje te izvedbe.
Istraživanje o protupotresnoj otpornosti kuća Jelovica radili ste u suradnji sa Zavodom za graditeljstvo Slovenije (ZAG). Rezultate ovih ispitivanja predstavili ste 2020. godine na Zboru građevinskih konstruktora na Bledu, o čemu smo već i mi pisali na našem portalu. Koji je bio primarni cilj ovog istraživanja? Iz onoga što se može zaključiti radili ste testiranje na određenu vrstu materijala koji su izgleda specifični za Jelovica kuće. Što nam možete reći o tome?
– U poduzeću Jelovica kuće, 2019. godine u suradnji s Zavodom za graditeljstvo Slovenije (ZAG) proveli smo opsežno istraživanje ponašanja okvirno-panelnih zidova s cementno-iverastim oblogama, koje već desetljećima koristimo kao jedan od glavnih sastavnih dijelova naših konstrukcijskih sustava. S korištenjem cementno-iverastih ploča za izradu zidova imamo pozitivna iskustva kako pri izradi elemenata, njihovoj ugradnji u objekte, posebno i njihovom dobrom ponašanju tijekom cijelog životnog vijeka objekta, što potvrđuju i brojni korisnici objekata. Cementno-iveraste ploče odlikuje visoka statička čvrstoća, te dodatno negorivost, zvučna izolacija, akumulacija i trajna otpornost na vlagu i pojavu plijesni. Može biti dulje vrijeme izložena vremenskim utjecajima bez posljedica, dok je potrebno druge obložne materijale zaštiti od kiše.
Pri izradi zidova, cementno-iveraste ploče su pričvršćene na drveni okvir metalnim spajalicama, dok je u drvene vertikale ugrađena mineralna toplinska izolacija. Na cementno-iverastu ploču su s unutarnje strane pričvršćene gips-kartonske ploče, dok je s vanjske strane na panel pričvršćena fasadna ploča od kamene vune za energetsku učinkovitost objekta.
Budući da dosad nije provedeno istraživanje potresnog ponašanja drvenih zidova s cementno-iverastim pločama, u okviru istraživačkog projekta kao prvi na svijetu proveli smo opsežnu eksperimentalnu analizu, koja je trajala dvije godine. Testirani su brojni okvirno-panelni zidovi stvarne veličine, a također su provedeni i brojni testovi na manjim uzorcima. Istraživanja potresne nosivosti zidova s cementno-iverastim pločama potvrdila su povoljan mehanizam oštećenja pri simulaciji potresne sile i duktilno ponašanje panela, što znači dodatnu sigurnost od urušavanja. Naša istraživanja predstavljena su s dva rada i na Svjetskoj konferenciji o drvenom inženjerstvu 2021.
Ovaj intervju započeli smo sa konkretnim pitanjem na koji ste nam dali veoma konkretna odgovor. Na isti način ćemo i završiti ovaj razgovor, no ovoga puta pitanje će biti nešto decidiranije. Naime, seizmička karta naših prostora pokazuje da su zapadni dijelovi zemlje i cijelo jadransko priobalje najtrusnija hrvatska područja. U posljednjih 70 godina najjači potres koji je zatresao Balkan bio je onaj iz 1979. godine kada je potres jačine 7 stupnjeva po Rihteru pogodio Crnu Goru, uzevši preko 130 ljudskih života i nanijevši ogromnu materijalnu štetu. Može li Jelovica vlasnicima svojih montažnih kuća garantirati njihovu sigurnost na ovoj jačini potresa, pa i jačima od toga?
– Spomenuti potres s oštećenjima takvih razmjera događa se svakih nekoliko stotina godina. Crnogorski potres je u manje od 20 sekundi poharao više od 5000 kvadratnih kilometara teritorija, pri čemu su ga osjetile praktički sve države bivše Jugoslavije. Nakon svih katastrofalnih događaja uvijek se provode inicijative u kojima se prikupljaju informacije o uzrocima oštećenja i rušenja objekata. Na temelju podataka koje bilježe akcelerografi, to jest ubrzanje tla tijekom potresa, stručnjaci izrađuju karte seizmičke opasnosti, koje građevinski inženjeri uzimaju u obzir pri statičkom proračunu. Nakon posljednjeg jačeg potresa, koji se dogodio u Petrinji 2020. godine, također smo u Sloveniji ažurirali kartu seizmičke opasnosti.
Pri projektiranju uvijek uzimamo u obzir mikrolokaciju objekta, što znači da pri statičkom proračunu uzimamo u obzir točno određene vrijednosti vanjskih utjecaja (snijeg, vjetar i potres). Inače, za investitore bi gradnja na lokacijama s manjim vanjskim utjecajima bila vrlo neekonomična. Ako bismo dobili narudžbu za postavljanje kuće Jelovica u Crnoj Gori, pri statičkom proračunu uzeli bismo u obzir aktualnu kartu seizmičke opasnosti te povijesne podatke za konkretnu mikrolokaciju. Konstrukciju i spojeve dimenzionirali bismo prema najvećoj vrijednosti projektiranog ubrzanja za to područje, koje iznosi 40% gravitacijskog ubrzanja. Budući da jamčimo za našu drvenu okvirnu konstrukciju s vrhunskom izvedbom i rezultatima mehaničkih testova, možemo sa sigurnošću tvrditi da bi u slučaju tako snažnog, pa čak i jačeg potresa, poput onog koji se dogodio 1979. godine u Crnoj Gori, kuća Jelovica ostala netaknuta.
Pa, evo, gospodine Ber, neka ova umirujuća poruka, za koju se toplo nadam da je nećemo nikada imati prilike provjeriti u praksi, bude i naša završna riječ u ovome zanimljivom razgovoru. A ja Vam se u ime redakcije našeg portala iskreno zahvaljujem na vremenu koje ste izdvojili za nas i naše čitatelje. Do neke druge prilike, želim Vam puno zdravlja i uspjeha u daljnjem radu.
Razgovor vodio:
Davor Suhan
