Cijena energije

Građani na energiju troše veliki dio svojih primanja

Hrvati su u rujnu plaćali jednu od najnižih cijena električne energije i plina, ali kada se uzme u obzir kupovna moć građana (PPS), onda smo gotovo pri vrhu ljestvice država koje te energente plaćaju najskuplje, piše Jutarnji list.

Građani na energiju troše veliki dio svojih primanja

 

Hrvati su u rujnu plaćali jednu od najnižih cijena električne energije iplina, ali kada se uzme u obzir kupovna moć građana (PPS), onda smo gotovo privrhu ljestvice država koje te energente plaćaju najskuplje, piše Jutarnji list. Za njih izdvajamo više od polovice zemalja EU obuhvaćenih najnovijim istraživanjem. Pokazuje to najnovija studija austrijskog energetskog regulatora E-Controla, globalnog think tanka za savjetovanje potrošača o energiji VaasaETT,te Mađarskog energetskog regulatornog tijela, objavljena sredinom ovoga mjeseca"Indeks cijena energije za kućanstva Europe". 

U istraživanju je prvi put i Hrvatska kao članica EU, ali su uključili i Srbiju kao pristupnu članicu EU. Standard kupovne moći (PPS) umjetna je jedinica koja se koristila prilikom ovoga istraživanja. Riječ je o jedinici koja eliminira razlike ucijenama između zemalja i nastoji izjednačiti standard. Zato je Eurostat izmislio tu jedinicu kako bi odrediokoliko uistinu, obzirom na kupovnu moć, plaćaju građani pojedine države zastruju i plin, u odnosu na tržišne cijene. U ovom istraživanju su taj indekspreračunali u eurocente i tako dobili koliko koja država obzirom na kupovnu moć građana uistinu plaća struju i plin. Primjerice, s PPS-om se može prikazat ikoliko novca Hrvat, a koliko Finac realno plaća neku robu ili uslugu obzirom na primanja i cijene. 

Tržišna cijena struje u rujnu iznosila 13,92 eurocenta, ali zbog slabe kupovne moći realno za taj energent izdvajamo 21,05 centa po kWh. Ništa bolja nije nitisituacija s plinom čija je cijena 5,58 centa po kWh, ali ga uz trenutnu kupovnu moć plaćamo 8,34 eurocenta. Cijena struje i plina nam je gotovo najjeftinija u Europi, ali kada se uračuna kupovna moć, onda smo na 10. mjestu među ukupno 23države EU obuhvaćene istraživanjem. Dakle, i struju i plin s obzirom na kupovnu moć plaćamo više od, primjerice, građana Srbije, koji su na 20. mjestu. 

Ako segleda isključivo tržišna cijena, bez utjecaja životnog standarda, stanovniciDanske sa 29,80 eurocenta po kWh i Njemačke sa 29,71 plaćaju najvišu cijenustruje u Europskoj uniji. 

Najnižecijene plaćaju kućanstva u Rumunjskoj, samo 13,12 centa. Najbolje su u rujnu prošli građani Finske, čija kupovna moć je najveća, pa s obzirom na to zastruju izdvajaju najmanje - 11,42 centa. Ali i kada se pogleda tržišna cijena,Finci su u prednosti jer struju plaćaju samo 2 centa manje. Po plaćanju energenata s obzirom na kupovnu moć slijede Švedska i Francuska. U obje varijante, s obzirom na ostale države, dobro prolaze i Srbija te Rumunjska.Tržišna cijena struje koju plaćaju u Srbiji je u rujnu iznosila 6,26 centa pokWh, a kada se uračuna kupovna moć, plaćaju je 13,70 centa. To je dvostruko skuplje,ali s obzirom na druge u rangu najnižih cijena. Međutim, s plinom stoje mnogo lošije. S obzirom na kupovnu moć, Srbi su treći po visini izdvajanja za plin,odmah iza Švedske i Portugala. Najgore su prošli Nijemci, koji su u rujnu platili najskuplju struju u EU - 29,71 eurocent, a niti s uračunatom kupovnom moći ne prolaze jeftinije: platili su svega 1,25 centa manje. U istraživanju zaključuju i da je cijena plina u zemljama centralne i istočne Europe 40% niža nego u 15 zemalja zapadne Europe. 

Izvornik:  www.energetika-net.com