Montažne kuće

Ekonomija montažne stanogradnje

Nisko-energetske montažne kuće već odavno su zamijenile klasični oblik zidane stambene gradnje u većini zemalja razvijenog svijeta. Kontrola troškova, ekološki materijali, prihvatljive cijene, štedljivost, dugotrajnost, zvučna izoliranost, otpornost na potres, brza useljivost…samo su neki od razloga njihove popularnosti. A što misle Hrvati?

Ekonomija montažne stanogradnje
Nisko-energetske montažne kuće već odavno su zamijenile klasični oblik zidane stambene gradnje u većini zemalja razvijenog svijeta. Kontrola troškova, ekološki materijali, prihvatljive cijene, štedljivost, dugotrajnost, zvučna izoliranost, otpornost na potres, brza useljivost…samo su neki od razloga njihove popularnosti. A što misle Hrvati? 

Cigla je cigla…Tako kaže većina onih koji važu na koju će stranu, mada cigla nema nikakvih značajnih prednosti u odnosu na drvenu konstrukciju ispunjenu kamenom vunom. Dapače, situacija je obrnuta. Još uvijek nedovoljan interes naših građana povezan je, dakle, isključivo s lošom informiranošću. 

Glavno obilježje kvalitetne ponude montažnih kuća svakako su fiksirani troškovi gradnje itočan izračun svih energetskih karakteristika na temelju kojih budući vlasnik može izračunati cijenu mjesečnog i godišnjeg stanovanja kroz održavanje i korištenje. Ova vrsta ponude rijetko će vam biti dostupna u istom obliku prilikom gradnje klasične zidane kuće.Često čujemo primjedbu da se i svaka zidana kuća može dovesti u stanje željene energetske učinkovitosti. To je svakako točno, ali tada takva kuće ne može parirati cijenom montažnoj kući istih karakteristika (jer puno je skuplja). 

Stanje ponude na hrvatskom tržištu 

Domaće hrvatske firme i zastupnici regionalnih tvrtki čine ponudu montažnih kuća na hrvatskom tržištu veoma konkurentnom, što je osim prihvatljive cijene doprinijelo i velikom poboljšanju tehničke kvalitete u posljednjih nekoliko godina. Prema istraživanju i praćenju portala Montažne i drvene kuće, u toj natjecateljskoj utrci iskristaliziralo se nekoliko stabilnih ponuđača čije građevinske reference možemo testirati i unutar zemalja Europske unije. 

Cijene 

Cijena gradnje po četvornom metru u standardnoj izvedbi (debljina vanjskog zida 30 cm) kreče se od 450 do 520 € za visoki ROH BAU, dok je kupovna vrijednost kvadrata za razinu KLJUČ U RUKE od 535 do 750 €. Pri tome treba naglasiti da je riječ o kućama koje se montiraju na gotove temelje, koji nisu uračunati u cijenu. Cijena temelja kreće se od 60 do 80 € za m2. 

Ušteda 

Puna ekonomska isplativost gradnje nisko-energetske montažne kuće dolazi na vidjelo prilikom njenog održavanja i korištenja. Najvažnije stavke u samoj uštedi najprije ćemo uočiti u mjesečnim računima za grijanje i hlađenje, gdje primjećujemo razliku i do 50 posto u usporedbi sa klasičnom zidanom kućom. Za sve one koji završetak gradnje čekaju u statusu podstanara dobra je i vijest da je vrijeme od zaključenja ugovora do useljena veoma kratko – najviše do dva mjeseca. Ako imamo na umu da je u slučaju zidane kuće potrebno čekati najmanje godinu dana (a nekad i dvije), financijska računica je i tu sasvim jasna. 

Dodatna oprema 

Potpuna energetska neovisnost postiže se ugradnjom solarnih sustava i dizalicama topline, koje će osigurati preko 90 posto energetskih potreba kućanstva iz obnovljivih izvora. Ova investicija skuplja je za oko 2-3 puta od klasičnih sustava grijanja koji troše skupi gradski plin, ali jednom uložena sredstva rješavaju njihove vlasnike financijskih briga za gotovo cijeli život. 

Zaključak 

Kuće bez fasade česti su ukras naših gradova i sela. Stranci se ne mogu načuditi kada im se kaže da vlasnik nema novca za potpuni dovršetak, jer njima je dobro poznato da je godišnji trošak za grijanje i hlađenje koji se rasipa kroz vanje zidove veći od rate kredita kojim bi se pokrila investicija kvalitetne izolacije. Takvim bi se načinom ulaganja izjednačili postojeći mjesečni rashodi, a po isteku otplate dobilo na uštedi. 

 Ali pravo rješenje koje bi za istu cijenu gradnje, održavanja i eksploatacije dalo veću isplativost je montažna kuća, jer već i vanjski zid debljine od 17 do 20 cm daje dobru energetsku učinkovitost ( ovo je samo usporedni prikaz, jer današnji tržišni standard za debljinu vanjske stjenke montažnih kuća je najmanje 30 cm i tu su uštede energije doista ogromne). 

Zanimljivo je primijetiti da je svako stručno energetsko planiranje na bazi dostupnih tehnologija i energetskih resursa poprilično zanemarilo ovaj građevinski sektor. Moje osobno istraživanje koje sam proveo prije nekoliko godina (uputivši anketne dopise na sve nadležne instance u svih 20 županija u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu) dalo mi je naslutiti kako još uvijek nema ozbiljne planske razvojne politike koja gradnju nisko-energetskih montažnih kuća vidi kao važan strateški pravac održive gradnje. To je svakako i razlog zašto u postotku izgrađenosti kaskamo za SAD-om, Kanadom i Europskom unijom.


Davor Suhan